Britanski regulator telekomunikacija, Ofcom, pokrenuo je formalnu istragu protiv Telegrama kako bi utvrdio je li platforma za razmjenu poruka prekršila propise o online sigurnosti koji se odnose na zaštitu djece. Istraga je predmet nedavno uvedenog Zakona o online sigurnosti, jednog od najambicioznijih europskih zakona usmjerenih na kontrolu ilegalnog online sadržaja.
Istraga je otvorena nakon naznaka o mogućem kruženju materijala o seksualnom zlostavljanju djece i korištenju chat servisa za kontaktiranje maloljetnika u svrhu dotjerivanja. Iako je neposredni fokus na Ujedinjenom Kraljevstvu, slučaj se pomno prati u ostatku Europe, uključujući Španjolsku, zbog njegovog potencijalnog utjecaja na regulaciju i nadzor glavnih digitalnih platformi.
Što točno Ofcom istražuje?
Britanska agencija objasnila je da joj je cilj provjeriti ispunjava li Telegram zakonske obveze u vezi s ilegalnim sadržajem koje nameće Zakon o online sigurnosti, s posebnom pažnjom na materijal vezan uz seksualno zlostavljanje djece. Zakon od platformi zahtijeva da brzo identificiraju, ublaže i uklone takav sadržaj, kao i da smanje rizik od izloženosti za najranjivije korisnike.
Prema Ofcomu, istraga nije ograničena samo na analizu sadržaja, već ima za cilj i procjenu učinkovitosti Telegramovih internih sustava za prevenciju i odgovor . To uključuje način na koji otkriva ilegalni sadržaj, koji mehanizmi prijavljivanja postoje za korisnike i organizacije te kako surađuje s agencijama za provedbu zakona i specijaliziranim agencijama.
Pokretanje postupka ne podrazumijeva automatski da su potvrđena bilo kakva kršenja. U ovoj početnoj fazi regulator prikuplja dokaze i tehničku dokumentaciju prije izdavanja privremenog stava. Nakon toga, Telegram će imati rok za odgovor, podnošenje argumenata i predlaganje mogućih poboljšanja prije donošenja konačne odluke - proces koji bi mogao trajati nekoliko mjeseci.
U međuvremenu, Ofcom je objavio da provodi i druge istrage o chat servisima poput Teen Chata i Chat Avenuea , također povezanim s rizicima od prikupljanja informacija i iskorištavanja djece. Sve to pojačava ideju da britanske vlasti intenziviraju praćenje platformi za razmjenu poruka i online zajednica koje je teško regulirati.
Zakon o online sigurnosti: Kazne od milijun dolara i moguće blokiranje usluge
Zakon o online sigurnosti postao je jedan od najstrožih regulatornih okvira u Europi za ilegalni sadržaj i zaštitu djece. Između ostalih obveza, on zahtijeva od društvenih mreža, servisa za razmjenu poruka i video platformi da poduzmu proaktivne mjere kako bi spriječili širenje kriminalnog materijala, uključujući seksualno zlostavljanje djece, govor mržnje i poticanje na nasilje.
Ako Ofcom utvrdi da je Telegram prekršio zakon, regulator može izreći kazne do 18 milijuna funti ili 10% globalnog prihoda tvrtke, ovisno o tome što je veće. To bi potencijalno bila kazna od više milijuna funti za uslugu sa stotinama milijuna korisnika diljem svijeta.
Uz financijske kazne, propisi daju Ofcomu dodatnu moć, poput traženja sudskih naloga za ograničavanje pristupa usluzi u Ujedinjenom Kraljevstvu ako se ozbiljne povrede nastave. Iako je ovo ekstremna mjera, sama mogućnost blokade izazvala je zabrinutost među platformama poput Telegrama, koje se promoviraju kao alternative usmjerene na privatnost.
Od stupanja na snagu zakona 2025. godine, Ofcom je otvorio istrage o gotovo 100 digitalnih usluga i već je izrekao nekoliko kazni. Agencija je također zatražila detaljnije informacije od divova poput Facebooka, Instagrama, TikToka i YouTubea kako bi ojačala svoje politike zaštite djece, što daje ideju o opsegu i ambiciji britanskog pravnog okvira.
U tom kontekstu, slučaj Telegrama smatra se novim korakom u konsolidaciji strožeg nadzornog modela , koji bi mogao utjecati na način na koji se europska regulativa, uključujući nedavnu Uredbu o digitalnim uslugama (DSA), primjenjuje u zemljama poput Španjolske ili Francuske.
Pritužbe, dokazi i uloga agencija za zaštitu djece
Istraga o Telegramu nije se pojavila niotkuda. Ofcom priznaje da je primio informacije od Kanadskog centra za zaštitu djece , koji ih je upozorio na prisutnost i širenje materijala o seksualnom zlostavljanju djece na platformi. Ti subjekti, ekvivalentni europskim organizacijama poput Zaklade za internetsko praćenje (IWF), često djeluju kao veza između platformi, vlasti i tijela za provedbu zakona.
Posljednjih godina ojačana je međunarodna suradnja kako bi se brzo identificirala i uklonila ova vrsta sadržaja , koji se često dijeli putem servisa za razmjenu poruka, otvorenih kanala i privatnih grupa. Stoga izvješća specijaliziranih organizacija imaju značajnu težinu pri aktiviranju regulatornih mehanizama.
Ofcom je naglasio da je zaštita djece na internetu jedan od njegovih prioriteta te da blisko surađuje s agencijama za zaštitu djece, agencijama za provedbu zakona i drugim regulatorima kako bi osigurao da tehnološke tvrtke ispunjavaju svoje odgovornosti. U praksi se to prevodi u sve specifičnije zahtjeve u vezi s dizajnom sustava moderiranja i resursima dodijeljenim ovom području.
Za britanskog regulatora, slučaj Telegrama dio je šire strategije praćenja digitalnog okruženja , koja obuhvaća sve od glavnih društvenih mreža do nišnih usluga gdje je otkrivena kriminalna aktivnost. Istraga protiv X-a (bivši Twitter) zbog korištenja chatbota za generiranje ilegalnog sadržaja još je jedan primjer ovog pomaka prema proaktivnijem nadzoru.
Ovakav razvoj događaja pomno se prati u Europskoj uniji, gdje se uvode i nove obveze transparentnosti i dužne pažnje za „vrlo velike“ platforme. Iako pravni okviri nisu identični, trend ukazuje na veće usklađene napore u suzbijanju iskorištavanja djece na internetu.
Telegramov odgovor i njegovi argumenti obrane
Telegram je brzo odgovorio na optužbe i kategorički niječe da je dopustio javno širenje materijala o seksualnom zlostavljanju djece na svojoj usluzi. U izjavi tvrtka tvrdi da je od 2018. godine praktički eliminirala ovu vrstu sadržaja u javnim prostorima zahvaljujući naprednim algoritmima za detekciju i suradnji s nevladinim organizacijama.
Tvrtka tvrdi da je uložila u specifične tehnološke alate, poput sustava za hashiranje za identifikaciju poznatog materijala i njegovo automatsko blokiranje, kao i rješenja osmišljena za otkrivanje sadržaja generiranog umjetnom inteligencijom. Ova je točka posebno relevantna jer je pojava sintetičkih slika zakomplicirala napore moderiranja i rad regulatornih tijela.
U prosincu 2024. Telegram je objavio svoje članstvo u Internet Watch Foundationu (IWF), jednoj od vodećih međunarodnih organizacija posvećenih borbi protiv online materijala o seksualnom zlostavljanju djece. Prema navodima tvrtke, ovaj korak pokazuje njezinu predanost usklađivanju s globalnim sigurnosnim standardima i jačanju otkrivanja u javnim kanalima i grupama.
Istovremeno, Telegram je izrazio zabrinutost zbog onoga što vidi kao potencijalno širi napad na platforme koje brane slobodu izražavanja i pravo na privatnost. Tvrtka sugerira da bi dio regulatornog pritiska mogao biti povezan s temeljnim neslaganjima oko enkripcije i zaštite korisničkih podataka.
Osnivač platforme, Pavel Durov, također se uključio u javnu raspravu pokazujući svoju podršku Elonu Musku usred pravnih napetosti u Francuskoj oko upravljanja sadržajem na X. Durov, koji ima francusko državljanstvo, kritizirao je ono što smatra instrumentalnom upotrebom kaznenih istraga za ograničavanje digitalnih prava, stav koji je u skladu s njegovim upozorenjima protiv široko rasprostranjenog regulatornog pooštravanja u Europi.
Dilema šifriranja i moderiranja sadržaja
Osim ovog specifičnog slučaja, situacija s Telegramom vraća u prvi plan jednu od najsloženijih rasprava digitalnog doba: kako moderirati sadržaj u šifriranim okruženjima . Platforma kombinira javne kanale i grupe, koji omogućuju određeni stupanj nadzora, s privatnim chatovima i tajnim razgovorima temeljenim na end-to-end enkripciji.
U otvorenim prostorima moguće je koristiti vanjske alate za praćenje i automatizirane sustave koji prate sumnjive poveznice, slike i obrasce ponašanja. To nije slučaj u strogo privatnoj komunikaciji, gdje enkripcija sprječava samu platformu da pristupi sadržaju poruka bez ugrožavanja jamstava privatnosti koja nudi svojim korisnicima.
Ovaj hibridni dizajn stvara stalnu napetost između privatnosti i sigurnosti . Za skupine poput novinara, aktivista ili političkih disidenata, šifriranje i nemogućnost masovnog nadzora ključne su zaštitne mjere. Međutim, za zakonodavce i agencije za provođenje zakona te iste značajke mogu značajno otežati identifikaciju i kazneni progon teških zločina, uključujući iskorištavanje djece.
U Europi, a posebno u zemljama poput Španjolske, rasprava o tome treba li uvesti "stražnja vrata" ili obvezne sustave skeniranja u šifrirane usluge traje godinama, bez jasnog konsenzusa. Većina stručnjaka za kibernetičku sigurnost upozorava da bi slabljenje enkripcije za određene namjene u konačnici otvorilo vrata ranjivostima koje bi mogli iskoristiti kibernetički kriminalci ili neprijateljski državni akteri.
Britanski slučaj se stoga smatra regulatornim laboratorijem koji bi mogao utrti put budućim odlukama na razini EU. I Zakon o online sigurnosti i europski DSA pokušavaju postići ravnotežu između zaštite maloljetnika i očuvanja privatnosti, iako su tehnička i pravna rješenja još uvijek daleko od finalizacije.
Potencijalni utjecaj u Španjolskoj i na europski digitalni ekosustav
Iako se istraživanje provodi u Ujedinjenom Kraljevstvu, njegovi nalazi mogli bi imati praktične posljedice za Europsku uniju . Velike platforme često provode globalne promjene politika kada se suoče sa sankcijama ili regulatornim nametima na ključnim tržištima, a područje sigurnosti djece nije iznimka.
Ako Ofcom zaključi da Telegram mora ojačati svoje sustave moderiranja ili izmijeniti određene funkcionalnosti, vjerojatno je da će se neke od tih mjera proširiti na druge europske zemlje kako bi se pojednostavila usklađenost s propisima i izbjegla raznolikost različitih verzija usluge ovisno o teritoriju.
U Španjolskoj, gdje je već u tijeku nekoliko inicijativa za jačanje zaštite maloljetnika na internetu , britanski slučaj može poslužiti kao referentna točka pri osmišljavanju budućih reformi ili strožoj primjeni postojećih europskih propisa. Ne bi bilo prvi put da su pionirske odluke u drugim europskim zemljama utjecale na španjolski regulatorni program.
Za cijeli europski digitalni ekosustav, slučaj protiv Telegrama dodaje se na rastući popis istraga i sankcija koje utječu na društvene mreže, video platforme, usluge razmjene poruka i pružatelje usluga hostinga. Trend ukazuje na odgovornije okruženje za tehnološke tvrtke, sa sve detaljnijim obvezama u pogledu transparentnosti, dužne pažnje i suradnje s vlastima.
U tom kontekstu, Ofcomova istraga postala je simboličan slučaj koji obuhvaća nekoliko velikih trenutnih izazova : kako učinkovito zaštititi maloljetnike na internetu, kakvu ulogu platforme trebaju imati u kaznenom progonu kriminala i u kojoj mjeri države mogu intervenirati bez nepopravljivog narušavanja privatnosti i slobode izražavanja. Ishod slučaja Telegram i sve potencijalne dodatne sankcije ili zahtjevi bit će ključni za razumijevanje gdje se ravnoteža između tih interesa pomiče u Ujedinjenom Kraljevstvu, Španjolskoj i ostatku Europe.