Suverenitet u oblaku prestao je biti geopolitička debata i postao operativni prioritet za europska poduzeća i vlade. Ovisnost o malom broju globalnih pružatelja usluga, napredak umjetne inteligencije i regulatorni zahtjevi doveli su u središte pozornosti vrlo specifična pitanja: gdje se podaci obrađuju, tko može pristupiti sustavima i pod kojom jurisdikcijom djeluju. Samo odabir regije oblaka više nije dovoljan; u pitanju je učinkovita kontrola nad kritičnom infrastrukturom i uslugama.
U Španjolskoj, izvješće "Digitalni suverenitet: Od političke ambicije do izvršnog imperativa " istraživačkog instituta Capgemini odražava veličinu izazova. 92% španjolskih organizacija ima značajnu izloženost u smislu digitalnog suvereniteta, što je brojka viša od globalnog prosjeka od 86%. Za Sergija Torresa, generalnog direktora za usluge infrastrukture u oblaku u Capgeminiju, cilj nije eliminirati ovisnost, već njome razborito upravljati . U hiperpovezanom ekosustavu, dodaje, suverenitet se sastoji od izgradnje otporne međuovisnosti, a ne od izolacije. Tri od četiri španjolske tvrtke dijele ovaj pragmatičan pristup, a 58% shvaća digitalni suverenitet prvenstveno kao način ublažavanja rizika i jačanja kontinuiteta poslovanja.
Tehnološka ovisnost pod lupom
Studija stavlja umjetnu inteligenciju i oblak u središte tih novih ovisnosti. 75% španjolskih organizacija smatra umjetnu inteligenciju prioritetom unutar svojih strategija digitalnog suvereniteta, dok 65% navodi računarstvo u oblaku. Istodobno, 69% priznaje oslanjanje na međunarodne pružatelje usluga u oblaku, a 61% na mogućnosti umjetne inteligencije. Torres upozorava da izazov ne leži samo u pristupu tim tehnologijama, već i u njihovoj integraciji na upravljiv način: suvereni oblak omogućuje da umjetna inteligencija bude transparentna, podložna reviziji i kontrolirana , olakšavajući prijelaz s pilot projekata na implementacije sa stvarnom vrijednošću.
Sposobnost reagiranja na potencijalni poremećaj od strane strateškog dobavljača povećava pritisak. U kritičnim područjima poput podataka ili umjetne inteligencije, 43% španjolskih organizacija trebalo bi više od dvanaest mjeseci da zamijene svog glavnog dobavljača. U hardveru postotak doseže 38%, a u kibernetičkoj sigurnosti iznosi 36%. Za Capgemini, ove brojke pokazuju da se tehnološka otpornost ne može smatrati jednostavnim planom za nepredviđene situacije, već se mora osmisliti od samog početka s prenosivošću i jasnim strategijama izlaska unutar arhitekture.
Podaci se pojavljuju kao najosjetljivija imovina. Više od polovice španjolskih organizacija smatra da upravljanje i pohrana podataka predstavljaju najveći rizik za kontinuitet poslovanja, ispred kibernetičke sigurnosti, povezivosti ili hardvera. Nadalje, 55% ih percipira visoku koncentraciju pružatelja usluga u ovom području. Problem pogoršava nedostatak vidljivosti: samo 14% ima potpuno mapiranje svog opskrbnog lanca tehnologije u stvarnom vremenu, 40% ima samo djelomičnu vidljivost svojih izravnih dobavljača, a jedna od četiri tvrtke priznaje da nema formalno razumijevanje svojih rizika.
Ova zabrinutost već se odražava na odluke o korporativnom upravljanju. 59% španjolskih tvrtki smatra digitalni suverenitet glavnim prioritetom svojih upravnih odbora , što je udio znatno iznad globalnog prosjeka. Gotovo sve velike organizacije rješavaju ovo pitanje u svojim upravnim tijelima, a gotovo polovica ih je implementirala određenu strategiju. Ideja koja dobiva na značaju je ideja minimalnog održivog digitalnog suvereniteta : identificiranje kritične imovine, mapiranje ovisnosti i zaštita onoga što je bitno za jamčenje kontinuiteta. Zapravo, 76% smatra kombiniranje kritičnih tehnologija sa strateškim savezima praktičnijim od pokušaja postizanja potpunog vlasništva nad svim sposobnostima.
Bruxelles želi više kapaciteta i vlastita pravila.
Na europskoj razini, Europska komisija ima za cilj barem utrostručiti kapacitet podatkovnih centara Unije u sljedećih pet do sedam godina putem predloženog Zakona o razvoju oblaka i umjetne inteligencije (CADA). Plan bi povećao instalirani kapacitet s približno 12 GW trenutnih na preko 27 GW, što bi, prema procjenama koje je sastavio CryptoBriefing, zahtijevalo gotovo 200.000 milijardi eura ulaganja, uglavnom iz privatnog sektora. Europski podatkovni centri potrošili su 68 TWh električne energije u 2024., a Komisija predviđa 114 TWh do 2030., što predstavlja oko 3,2% potražnje za električnom energijom u EU. Navedeni cilj nije izolirati problem, već ublažiti ranjivost koja utječe na čipove, poslužitelje i oblak.
Slika ovisnosti je zapanjujuća. Prema podacima koje je Xataka naveo iz izvješća GEA i DECISION, samo 6% vrijednosti poluvodiča za podatkovne centre ostaje u rukama tvrtki sa sjedištem u EU; u proizvodnji i montaži poslužitelja postotak je 7%, a u cloud infrastrukturi ograničen je na 8%. U cloud uslugama udio europskih pružatelja usluga pao je s 29% u 2017. na 15% u 2022. i ostao je stagniran. AWS, Microsoft Azure i Google Cloud koncentriraju više od 70% europskog tržišta clouda , dok je globalno tržište cloud infrastrukture u drugom tromjesečju 2026. vrijedilo 143.000 milijarde dolara, pri čemu AWS drži 28%, Microsoft 20%, a Google Cloud 15%.
Europa, međutim, održava iznimnu poziciju u lancu vrijednosti čipova. ASML, sa sjedištem u Veldhovenu, jedini je svjetski proizvođač EUV litografskih sustava, strojeva neophodnih za proizvodnju najnaprednijih poluvodiča. Tvrtka je u fiskalnoj 2025. godini prijavila prihod od gotovo 37.500 milijardi dolara , s neto maržom od 29,4%, a tržišna kapitalizacija iznosi oko 700.000 milijardi dolara. Unatoč tome, tvrtka je potvrdila da europski proizvođači čipova nisu naručili litografske sustave u 2026., što je znak nedostatka domaće potražnje koji Bruxelles želi preokrenuti Zakonom o čipovima 2.0.
Prijedlog CADA-e također uvodi četveroslojnu definiciju suvereniteta u oblaku . Prva razina zahtijeva da se podaci obrađuju i pohranjuju na infrastrukturi koja se nalazi unutar EU-a. Druga zahtijeva neovisnost od trećih zemalja i transparentnost u cijelom lancu opskrbe softverom. Treća ide dalje, zahtijevajući da pružatelj usluga bude u vlasništvu i pod kontrolom unutar EU-a. Četvrta zahtijeva potpunu transparentnost u cijelom lancu opskrbe softverom i odsutnost uplitanja trećih zemalja. Sebastián Muriel, glavni digitalni direktor Telefónice, sažeo je raspravu frazom koja je postala mjerilo: "Nije važno je li poslužitelj u Madridu, Frankfurtu ili Dublinu ako je matična tvrtka u Redmondu ili Mountain Viewu." Čak je govorio o " iznajmljenom suverenitetu" kako bi opisao trenutnu situaciju.
Također se povećava nadzor nad korporativnim transakcijama. Europska komisija je kao primjer transakcija koje zahtijevaju nadzor navela slučaj tvrtke Kyndryl, koja je pokušala preuzeti Solvinity, nizozemskog pružatelja infrastrukture za vladu koja opslužuje 16,5 milijuna građana. Nizozemska vlada blokirala je akviziciju u svibnju 2026. zbog javnog interesa, digitalne autonomije i zaštite kritične infrastrukture . Odluka pokazuje da suverenitet nije ograničen samo na lokaciju poslužitelja, već se proteže i na to tko kontrolira tvrtke koje podržavaju bitne usluge.
Raspoređivanje više podatkovnih centara nije bez izazova. CryptoBriefing dokumentira rastuće prosvjede u Irskoj, Nizozemskoj i Francuskoj u vezi s potrošnjom električne energije, potrošnjom vode i vizualnim utjecajem tih objekata. U Njemačkoj, Velikoj Britaniji i Francuskoj, osiguranje priključka na električnu mrežu može potrajati godinama. U Irskoj, rast podatkovnih centara već izaziva zabrinutost zbog potencijalnih nestanaka struje za domove i tvrtke, dok centri održavaju poslovanje multinacionalnih tehnoloških tvrtki. Komisija je odgovorila 21. rujna 2026. automatskim sustavom označavanja održivosti za podatkovne centre veće od 500 kW. Svaki objekt dobit će ocjenu energetske učinkovitosti (PUE od 1,15 do preko 1,9) i ocjenu učinkovitosti vode (WUE od 0,1 do preko 1,0), koja će se ažurirati godišnje od kolovoza 2027. Poboljšanje PUE s 1,6 na 1,2 smanjuje potrošnju električne energije za 25%, a iskorištavanje polovice otpadne topline iz europskih centara moglo bi pokriti potrebe za grijanjem gotovo četiri milijuna domova.
Za startupove i pružatelje usluga, europski okvir mijenja pravila za kupnju, hosting i skaliranje infrastrukture. U travnju 2026. Komisija je dodijelila ugovore vrijedne do 180 milijuna eura za suverene usluge u oblaku za institucije EU. Klijenti iz javnog sektora i regulirani sektori zahtijevat će certifikate o suverenitetu i podrijetlu podataka, a geografsko prebivalište više neće biti dovoljno: bit će potrebno procijeniti tko kontrolira pružatelja usluga i njegov lanac opskrbe softverom. Usko grlo neće biti isključivo tehnološko, jer 60% tvrtki iz EU prijavljuje poteškoće u zapošljavanju stručnjaka u području umjetne inteligencije, kibernetičke sigurnosti i čistih tehnologija. CADA i Zakon o čipovima 2.0 ostaju zakonodavni prijedlozi, a ne zakoni, te moraju proći europski proces. Javna rasprava o minimalnim pravilima o performansama za podatkovne centre završava 14. prosinca 2026., a konačni prijedlog očekuje se u drugom tromjesečju 2027.
Certifikati i alternative za administracije
Uz regulaciju, tržište čini pomake s certifikatima i partnerstvima. Atos je dobio certifikat SAP Sovereign Cloud Partner za modernizaciju i upravljanje kritičnim SAP okruženjima uz poštivanje zahtjeva za kontrolu podataka, upravljanje i usklađenost s propisima. Ovaj certifikat proširuje mogućnosti dostupne vladinim agencijama i reguliranim tvrtkama koje trebaju migrirati radna opterećenja u oblak ili uključiti umjetnu inteligenciju bez potpunog odricanja od operativne, pravne i tehničke kontrole nad svojim sustavima. Certifikacija u početku pokriva Njemačku, Francusku, Nizozemsku i Ujedinjeno Kraljevstvo , a Atos nastavlja proces proširenja na druge lokacije.
Certifikacija povezuje Atosove upravljane usluge i europsku infrastrukturu sa SAP-ovom strategijom proširenja svoje suverene ponude. Prijedlog je posebno usmjeren na javni sektor i financijske usluge, gdje lokacija podataka, pristup infrastrukturi i primjenjiva jurisdikcija utječu na odluke o modernizaciji. SAP strukturira svoj pristup oko četiri dimenzije kontrole: podaci, operacije, tehnologija i pravni okvir . Atos kombinira infrastrukturu, hosting, kibernetičku sigurnost i operacije aplikacija. Prema tvrtki, ovaj model omogućuje usvajanje računarstva u oblaku i umjetne inteligencije uz održavanje upravljanja i operativne kontrole.
Martin Merz, predsjednik SAP Sovereign Clouda, smatra dodavanje Atosa dijelom širenja ove mreže pružatelja usluga: „Digitalni suverenitet gradi se kroz ekosustave povjerenja. Suradnjom s Atosom kao validiranim partnerom proširujemo doseg SAP Sovereign Clouda i pomažemo organizacijama da moderniziraju kritične poslovne procese korištenjem oblaka i umjetne inteligencije, uz održavanje kontrole, upravljanja i operativne otpornosti.“ SAP je također najavio dodatno ulaganje od preko 20 milijardi eura kako bi povećao geografsku i funkcionalnu pokrivenost SAP Sovereign Clouda. Atos je certificiran kao SAP Operations Partner 20.000 godina zaredom i primio je pripadajući Zlatni certifikat, koji priznaje njegovo opsežno iskustvo u upravljanju SAP okruženjima.
U Njemačkoj, poticaj za suverene alternative otvoren je na još jednom frontu s openDeskom, paketom za ured i suradnju savezne vlade. Verzija koju je razvio javni sektor postoji od listopada 2024., ali nakon devetomjesečnog kašnjenja, Centar za digitalni suverenitet (ZenDiS) otvorio je svoju distribuciju privatnim pružateljima usluga u oblaku i sistemskim tvrtkama . openDesk objedinjuje e-poštu, kalendar, pohranu datoteka, obradu teksta, chat i video konferencije u paketu europskih komponenti otvorenog koda, dizajniranih kao alternativa Microsoftu 365 za javne uprave.
Partnerski program razlikuje tri uloge. Službeni prodavači isporučuju pretplate na openDesk pružateljima usluga u oblaku i IT usluga. Ovlašteni integratori sustava bave se implementacijom i radom u okruženju korisnika i moraju pokazati iskustvo s otvorenim kodom, Kubernetesom i openDeskom. Najzahtjevnija uloga je uloga odobrenog suverenog pružatelja usluga , koji upravlja openDeskom kao softverom kao uslugom (SaaS) na vlastitom oblaku. To zahtijeva akreditaciju prema katalogu BSI C5 i razini 3 Europskog okvira za suverenitet oblaka (SEAL), oboje s vanjskim revizijama. Oni bez ovih akreditacija mogu preprodavati putem službenog prodavača, ali ne mogu izravno poslovati.
ZenDiS je najavio program za kraj 2025., ali ga je u siječnju 2026. odgodio za prvi kvartal 2026. Službeno pokretanje, 23. rujna, dolazi otprilike šest mjeseci nakon druge obveze. Izvršna direktorica ZenDiS-a Pamela Krosta-Hartl opravdala je pokretanje navodeći ogromnu potražnju za državnim paketom i potrebu za koordinacijom dionika. Paralelno s tim, ZenDiS proširuje pristup za javni sektor SaaS ponudom u partnerstvu s govdigital zadrugom, koja se može ugovoriti putem Marktplatz Deutschland Digital i cloud brokera gd.Cloud. To će omogućiti privatnim pružateljima usluga da se natječu s alternativom koju pokreće javni sektor.
Krajolik koji ove inicijative oslikavaju kombinira regulatorni pritisak, tehnološku ovisnost i konkretne odgovore. Španjolska pokazuje značajnu izloženost računalstvu u oblaku i umjetnoj inteligenciji, s podacima kao primarnom brigom i sve većim uključivanjem upravnih odbora. Bruxelles se priprema za veći kapacitet podatkovnih centara, razine suvereniteta i energetske oznake, iako okvir još nije zakon. Na tržištu, certifikati poput Atosa za SAP i projekti poput openDeska imaju za cilj ponuditi alternative javnim upravama i reguliranim sektorima. Rasprava se više ne vrti isključivo oko toga gdje se poslužitelj nalazi, već tko kontrolira infrastrukturu, softverski lanac i odluke u vezi s kritičnim uslugama u okruženju koje sve više oblikuju geopolitika i umjetna inteligencija.
