Rasprava o dobi u kojoj bi maloljetnici trebali pristupiti društvenim mrežama značajno je zaokrenula u Europi. Europski parlament odobrio je političko izvješće kojim se poziva na usklađenu minimalnu dob od 16 godina za otvaranje računa na društvenim mrežama, uslugama dijeljenja videa i AI pratiteljima diljem Europske unije.
Iako tekst nije pravno obvezujući, šalje jasan signal o smjeru u kojem ide europska digitalna regulacija : ograničavanje pristupa maloljetnicima, jačanje sustava za provjeru dobi i radikalno smanjenje značajki osmišljenih da privuku tinejdžere na ekrane. Sve je to usmjereno na mentalno zdravlje i dobrobit djece i mladih.
Minimalna dobna granica je 16 godina, s iznimkama između 13 i 16 godina.
Izvješće usvojeno u Strasbourgu predlaže da se slobodan pristup društvenim mrežama dopusti samo osobama starijim od 16 godina u EU. Između 13 i 16 godina maloljetnici bi mogli koristiti te platforme samo uz izričitu suglasnost roditelja ili zakonskih skrbnika, a za one mlađe od 13 godina predlaže se potpuna zabrana pristupa društvenim mrežama i sličnim uslugama.
Zastupnici u Europskom parlamentu naglašavaju da bi se ovo pravilo trebalo primjenjivati ne samo na tradicionalne platforme društvenih medija poput TikToka, Instagrama, Facebooka i Snapchata, već i na platforme za video na zahtjev, usluge dijeljenja isječaka i AI pratitelje koji komuniciraju s djecom putem razgovora. Ideja je da se cijelo digitalno okruženje koje bi moglo imati društveni ili emocionalni utjecaj na djecu treba pridržavati jednog dobnog okvira.
U rezoluciji se naglašava da je krajnja odgovornost za definiranje dobnih granica na svakoj državi članici , kako je već propisano Zakonom o digitalnim uslugama (DSA). Međutim, Europski parlament želi uspostaviti zajedničku referentnu vrijednost: 16 godina kao europski standard, s apsolutnim minimalnim pragom od 13 godina ispod kojeg pristup ne bi trebao biti dopušten ni pod kojim uvjetima.
Politička podrška bila je široko rasprostranjena: izvješće je usvojeno s 483 glasa za, 92 protiv i 86 suzdržanih , većinom koja odražava zabrinutost zbog digitalne upotrebe maloljetnika koja se provlači kroz gotovo cijeli europski politički spektar.
Razlozi: ovisnost, mentalno zdravlje i društveni pritisak na internetu
Europski parlament izrazio je duboku zabrinutost zbog rizika za fizičko i mentalno zdravlje djece u digitalnom okruženju, a dokazi o uzročno-posljedičnim vezama između tih rizika i štete pojačali su tu zabrinutost. Dokument upozorava na kombinaciju algoritama, stalnih obavijesti i dizajna koji privlače pažnju, što se u praksi prevodi u kompulzivno korištenje društvenih mreža.
Brojke navedene u izvješćima samog Europskog parlamenta su indikativne: 97% mladih ljudi svakodnevno se spaja na internet , a 78% tinejdžera između 13 i 17 godina provjerava svoje uređaje barem jednom na sat. Jedan od četiri maloljetnika pokazuje ono što se smatra "problematičnim" ili "disfunkcionalnim" korištenjem pametnih telefona, s obrascima koji nalikuju ovisnosti.
Zastupnici Europskog parlamenta upozoravaju da ova dinamika utječe na sposobnost koncentracije i način na koji se maloljetnici odnose prema sadržaju , stvarajući poteškoće u isključivanju, povećan stres i značajan utjecaj na samopoštovanje, posebno u mrežama usmjerenima na imidž i popularnost.
Nadalje, izvješće ističe kibernetičko nasilje, izloženost sadržaju neprimjerenom dobi i društveni pritisak na platforme gdje se uspjeh mjeri pratiteljima, lajkovima i pregledima kao razlog za uzbunu. Prema Eurobarometru, preko 90% europskog stanovništva smatra hitnim poduzeti mjere za zaštitu djece na internetu, posebno u pogledu utjecaja društvenih mreža na mentalno zdravlje i online uznemiravanja.
Riječima izvjestiteljice izvješća, zastupnice u Europskom parlamentu Christel Schaldemose, cilj je postaviti jasna ograničenja za platforme koje nisu namijenjene djeci i zaustaviti ono što mnogi smatraju "eksperimentom" s milijunima maloljetnika kao ispitanicima.
Zabranite beskonačno skrolovanje i druge značajke koje izazivaju ovisnost
Uz minimalnu dobnu granicu, Europski parlament poziva na duboke promjene u dizajnu platformi kako bi se prestale oslanjati na mehanizme koji potiču kompulzivno korištenje. Među predloženim mjerama su zabrana najjasnije ovisničke prakse i zadana deaktivacija drugih značajki koje privlače pozornost maloljetnika.
Među tim alatima, zastupnici u Europskom parlamentu posebno navode beskonačno pomicanje, automatsko reproduciranje videozapisa, stalno ponovno učitavanje sadržaja prilikom prevlačenja , petlje nagrada, agresivnu gamifikaciju i kutije s plijenom ili škrinje iznenađenja koje se nalaze u videoigrama i platformama za streaming. Sve se to smatra dinamikom koja potiče korisnike da provode sate online gotovo nesvjesno.
Također se predlaže ograničavanje ili zabrana sustava preporuka temeljenih na profiliranju i interakciji pri radu s maloljetnim korisnicima, kako ih algoritmi ne bi i dalje usmjeravali prema sadržaju koji bi, iako ih može zadržati, mogao biti štetan ili neprikladan za njih.
U sektoru oglašavanja, Parlament poziva na mjere protiv uvjerljivih tehnologija koje se koriste za utjecaj na ponašanje djece . To uključuje personalizirane oglase, influencer marketing usmjeren na djecu i takozvane "tamne obrasce" - dizajn sučelja koji neprozirno potiču korisnike da kliknu, kupe ili ostanu prijavljeni.
Online video platforme i usluge igranja također su pod lupom: postoje pozivi za strogu provedbu Zakona o digitalnim uslugama i zabranu elemenata poput nasumičnih nagradnih kutija ili virtualnih valuta koje potiču dugotrajno ostajanje povezanima radi stjecanja prednosti.
Provjera dobi i odgovornost glavnih platformi
Kako bi se osiguralo da sve ove mjere ne ostanu samo izjava o namjeri, Europski parlament podržava inicijativu Europske komisije za razvoj aplikacije za provjeru dobi na razini cijele zajednice i europskog digitalnog novčanika za identitet koji omogućuje pouzdanu online provjeru dobi.
Zastupnici Europskog parlamenta inzistiraju na tome da ti sustavi moraju poštivati privatnost djece , smanjiti količinu prikupljenih podataka i spriječiti da postanu alati za masovni nadzor. Unatoč tome, smatraju da je potrebno imati snažne mehanizme kako bi se spriječilo da 11-godišnjak ili 12-godišnjak stvori račun jednostavnim označavanjem okvira.
Tekst također upozorava da postojanje alata za provjeru ne oslobađa platforme vlastite odgovornosti . Tehnološke tvrtke moraju osigurati da su njihove usluge sigurne i primjerene dobi "po dizajnu", bez oslanjanja isključivo na roditeljski nadzor ili vanjske aplikacije.
Još jedan ključni nalaz izvješća je mogućnost osobne odgovornosti viših rukovoditelja digitalnih tvrtki u slučajevima ozbiljnih i ponovljenih kršenja obveza zaštite djece i provjere dobi. Ova ideja sugerira da bi se ne samo sama tvrtka, već i njezin menadžment, mogli suočiti s posljedicama ako se propisi sustavno ignoriraju.
Paralelno s tim, zastupnici u Europskom parlamentu predlažu da se s europskog tržišta isključe one web stranice i usluge koje nisu u skladu s propisima EU o zaštiti maloljetnika, što bi moglo imati velik utjecaj na platforme izvan EU-a koje posluju bez prilagodbe svojih sustava europskim standardima.
Prijetnja generativne umjetne inteligencije i komercijalno iskorištavanje maloljetnika
Izvješće Europskog parlamenta ne ograničava se samo na tradicionalne društvene mreže, već posvećuje značajan prostor rizicima generativne umjetne inteligencije i pratećih chatbotova . Zastupnici u Europskom parlamentu spominju porast aplikacija sposobnih za stvaranje manipuliranih slika bez pristanka, uključujući scene golotinje s maloljetnicima, korištenjem deepfakeova.
Europski parlament poziva na hitne mjere za rješavanje problema ovih alata , napominjući da su već otkriveni slučajevi u kojima se koriste za proizvodnju seksualiziranog materijala maloljetnika, zamjenjujući lica ili tijela bez pristanka. Tome se dodaje strah da će AI konverzacijski agenti na kraju zamijeniti neke stvarne društvene interakcije, s dokumentiranim slučajevima mladih ljudi koji su, nakon dugih razgovora s AI sustavima, razvili samopovređivanje ili nasilno ponašanje.
Još jedna otvorena fronta je komercijalno iskorištavanje maloljetnika na internetu . Članovi Europskog parlamenta usredotočuju se na takozvane "kidfluencere ", djecu koja generiraju sponzorirani sadržaj i mogu postati izvor prihoda za treće strane. Parlament poziva na zabranu platformi koje nude financijske poticaje koji potiču ovu vrstu aktivnosti kada su u nju uključeni maloljetnici.
Ove zabrinutosti dio su šireg promišljanja o tome kako ekonomija pažnje i personalizirano oglašavanje ovise o podacima i emocionalnoj ranjivosti mladih. Europski zakonodavci stoga traže promjenu fokusa, onu u kojoj zaštita djece ima prednost nad pokazateljima angažmana i prihodima od oglašavanja.
U tom kontekstu, predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen i drugi čelnici EU-a naveli su Australiju kao primjer pooštravanja propisa , nakon odobrenja zakona koji zahtijeva sprječavanje pristupa društvenim mrežama djeci mlađoj od 16 godina pod prijetnjom visokih novčanih kazni, a koji služi kao referenca za tekuće rasprave u EU-u.
Španjolska i druge europske zemlje prilagođavaju se novom trendu
Dok Bruxelles raspravlja o zajedničkom okviru, nekoliko europskih zemalja već poduzima korake u istom smjeru. U slučaju Španjolske, vlada je promovirala zakon o zaštiti djece u digitalnom okruženju koji, između ostalih mjera, planira i podizanje dobne granice za stvaranje profila na društvenim mrežama na 16 godina.
Ovaj španjolski zakon uključuje širi paket mjera: zahtjev da tehnološki uređaji iz tvornice dolaze sa sustavima roditeljskog nadzora , uvođenje virtualnih zabrana prilaska protiv online nasilnika i kažnjavanje stvaranja i širenja seksualnih slika maloljetnika generiranih umjetnom inteligencijom zatvorskim kaznama do dvije godine.
Vlada je pozvala na široki parlamentarni konsenzus za donošenje ovog zakona, a također je zatražila jasnu predanost velikih tehnoloških tvrtki aktivnoj suradnji u smanjenju rizika koji proizlaze iz zlouporabe mreža i drugih digitalnih usluga od strane mladih i tinejdžera.
Izvan Španjolske, rasprava o dobnoj granici za pristup društvenim mrežama intenzivirala se u zemljama poput Francuske, Njemačke, Italije, Belgije ili Nizozemske, svaka sa svojim pristupima, ali sa zajedničkim nazivnikom: više kontrola, više provjera i manje prostora za neograničen pristup maloljetnicima.
U međuvremenu, ankete i studije pokazuju da velika većina europskih građana podržava donošenje snažnih mjera za zaštitu djece na internetu, posebno s obzirom na negativan utjecaj društvenih mreža na mentalno zdravlje, porast elektroničkog nasilja i nedostatak učinkovitih filtera za blokiranje sadržaja neprimjerenog njihovoj dobi.
Sve ukazuje na to da će prijedlog o postavljanju minimalne dobi za društvene mreže u EU na 16 godina , popraćen nizom ograničenja u vezi s dizajnom koji izaziva ovisnost i zahtjevima za provjeru dobi, oblikovati europske digitalne politike u nadolazećim godinama. Iako se trenutno radi o neobvezujućoj rezoluciji, poruka je jasna: platforme koje žele djelovati u Europi morat će redizajnirati svoj odnos s maloljetnicima, a države članice, uključujući Španjolsku, već se pripremaju prevesti te smjernice u konkretne zakone i mnogo strože kontrole od onih koje su trenutno na snazi.
